Porodično i nasledno pravo

Advokatska kancelarija svojim klijentima pruža usluge sastavljanja predloga za sporazumni razvod braka, brakorazvodnih tužbi, zastupanja klijenata u porodičnim sporovima povodom podele bračne imovine, poveravanje čuvanja deteta, osporavanja i utvrđivanja materinstva i očinstva i drugo, kao i davanja pravnih saveta iz porodično pravne oblasti. U oblasti naslednog prava zastupamo učesnike u ostavinskom postupku. Sastavljanje svih vrsti bračnih ugovora, kojima se odnosi drugačije regulišu odnosi između bračnih drugova u odnosu na zakonsko rešenje, sačinjavanje nasledno pravnih ugovora, pre svega o doživotnom izdržavanju, ustupanju i raspodeli imovine za života i dr.
Često postavljana pitanja
Brak se razvodi odlukom suda i to:
1. Na osnovu zaključenog pismenog sporazuma o razvodu ili
2. Nakon sprovedenog postupka po tužbi.
Prvi slučaj je moguć kada postoji saglasnost supružnika i želja da njihov brak sporazumno prestane, te potpisuju sporazum i uz predlog ga podnose sudu. Kada saglasnost ne postoji, brak se svakako može razvesti, ali podnošenjem tužbe, kada su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili ako se objektivno ne može ostvarivati zajednica života supružnika. Niko ne može ostati u braku protiv svoje volje. U postupku za razvod braka sud će odlučivati i o vršenju roditeljskog prava (ukoliko supružnici imaju zajedničku decu) i o deobi zajedničke imovine (ukoliko su supružnici stekli imovinu u toku trajanja bračne zajednice).
Roditelj gubi pravo da odlučuje o pitanjima vezanim za dete jedino lišenjem roditeljskog prava. Ukoliko do toga nije došlo, a jedan roditelj vrši samostalno roditeljsko pravo, drugi roditelj i dalje ima pravo i dužnost da izdržava dete, da sa detetom održava lične odnose i da o pitanjima koja bitno utiču na život deteta odlučuje zajednički i sporazumno sa roditeljem koji vrši roditeljsko pravo. Pitanjima koja bitno utiču na život deteta smatraju se naročito: obrazovanje deteta, preduzimanje većih medicinskih zahvata nad detetom, promena prebivališta deteta i raspolaganje imovinom deteta velike vrednosti.
Minimalna suma izdržavanja je promenljiva kategorija, koja služi kao smernica i trenutno iznosi 22.450,00 dinara. Maloletno, ali i punoletno dete imaju pravo na zakonsko izdržavanje od strane roditelja, ali i drugih srodnika. Izdržavanje se određuje prema potrebama poverioca i mogućnostima dužnika izdržavanja, a ova suma može se smanjiti ili povećati ako se promene okolnosti na osnovu kojih je doneta prethodna odluka. Izdržavanje se može odrediti u fiksnom mesečnom novčanom iznosu ili u procentu od redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja (tada ne može biti manja od 15% niti veća od 50% redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja umanjenih za poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje).
Nužni naslednici su ostaviočevi: potomci, usvojenici i njihovi potomci, bračni drug, roditelji, usvojilac, braća i sestre, dedovi i babe i ostali preci, samo ako su po zakonskom redu nasleđivanja pozvani na nasleđe. Nužnim naslednicima pripada deo zaostavštine kojim ostavilac nije mogao raspolagati i koji se naziva nužnim delom. Nužni deo potomaka, usvojenika i njegovih potomaka i ostaviočevog bračnog druga je polovina, a nužni deo ostalih nužnih naslednika je trećina dela koji bi svakom od njih pripao po zakonskom redu nasleđivanja.
Zakon o nasleđivanju predviđa mnoge načine za sastavljanje testamenta (svojeručno zaveštanje, pismeno zaveštanje pred svedocima, sudsko zaveštanje, međunarodno zaveštanje…), ali predviđa i mogućnost da se tim povodom zaključi Ugovor o ustupanju i raspodeli imovine za života ili Ugovor o doživotnom izdržavanju. Kako biste znali koji oblik zaveštanja ili koji ugovor najviše odgovara Vašim željama i životnim okolnostima, najbolje je da se konsultujete sa advokatima iz naše kancelarije, koji će Vam preporučiti kako da postignete željeno u pogledu raspodele imovine, isporuka, zadržavanja određenih prava, postavljanja uslova ili roka.
Da, zaveštanje ili njegove pojedine odredbe mogu biti ništavi ili rušljivi i tim povodom mogu biti predmet pobijanja u sudskom postupku. Ništavo zaveštanje smatra se zaveštanjem koje nikada nije ni bilo sačinjeno, a pravo na isticanje ništavosti se ne gasi. Sa druge strane, pravo na isticanje rušljivosti gasi se istekom zakonom određenog roka, te je svakako najbolje zatražiti savet što pre, kako ne bi došlo do gubitka prava usled isteka roka.

Može. Pored opštih razloga iz kojih se mogu pobijati ugovori generalno, zakonom su propisani i posebni osnovi za ništavost ili rušljivost ugovora o doživotnom izdržavanju. Na primer, sud može poništiti ugovor o doživotnom izdržavanju ako zbog bolesti ili starosti primaoca izdržavanja ugovor nije predstavljao nikakvu neizvesnost za davaoca izdržavanja; a ništav je ugovor u kome je davalac izdržavanja fizičko ili pravno lice koje se u okviru svog zanimanja, odnosno delatnosti i stara o primaocu izdržavanja (medicinsko osoblje, bolnice, različite agencije i slično), ako prethodno za ugovor nije dobijena saglasnost nadležnog organa starateljstva.

Ne. Izjava o odricanju od nasleđa je neopoziva. Naslednik koji se odrekao nasleđa može zahtevati poništaj izjave o odricanju samo ako je ona posledica prinude, pretnje, prevare ili zablude.

Da. Međutim, naslednik odgovara za ostaviočeve dugove samo do visine vrednosti nasleđene imovine

Može, ukoliko sud utvrdi da je to osnovano – da su se povećale potrebe deteta i/ili mogućnosti davaoca izdržavanja. Postupak se pokreće tužbom za izmenu odluke i prilažu se odgovarajući dokazi.

Scroll to Top